...evo malo nauke!!...scientific research of small brain...

Ovo je pravo mesto za "ono" sta nam je MisterX ispratio saveznom porukom...
Njegovi tekstovi bice ujedno i prvi u ovoj temi. Ko zna jos nesto tako interesantno, moza da ovde podeli sa nama.
Mladi naucnici i istrazivaci - dokazite se!!

***Napisao MisterX***
MAGLA SVUDA, MAGLA OKO NAS…

Budući da nam zima već uvelike kuca na vrata vrijeme je da se pripremimo na neke uobičajene no ne tako ugodne zimske pojave. Magla je jedna od njih. Zimi kada anticiklona "zasjedne" iznad našeg područja, u kopnenim krajevima se javlja dugotrajna i vrlo depresivna magla. Neki dijelovi zemlje tjednima ne vide Sunce, u to vrijeme možemo reći da živimo u oblacima. Kroz članak ćemo vas upoznati kako nastaje magla, kada i gdje je najčešća te koje posljedice nosi.

Magla ima i svoju mlađu sestru, sumaglicu. I magla i sumaglica sastoje se od sitnih vodenih kapljica polumjera 2-130?m koje lebde u zraku. Izraz sumaglica upotrebljava se kada je vidljivost smanjena na 2 kilometra, a magla kada je vidljivost manja od 1-og kilometra. No samo kada je vidljivost ispod 200 metara utjecaj na promet je velik. Upozorenja koja izdaju prognostičari odnose se na vidljivost koja je smanjena na samo 200 metara ili manje.
NASTAJANJE MAGLE
emagram; temperatura rosišta i temperatura zraka jednake u priozemnom sloju=maglaMagla nastaje kada je razlika između temperature zraka i temperature rosišta manja od 2.8°C. Javlja se kada je relativna vlažnosti blizu 100%. Uvjeti za nastanak magle mogu se postići dodavanjem vlage u zrak ili snižavanjem temperature zraka. Relativna vlažnost od 100% znači da zrak ne može primiti više vlage i tada se magla počinje formirati tako da se vodena para kondenzira u sitne lebdeće kapljice vode u zraku i postaje vidljiva. Kad je zrak zasićen dodatna vlaga se lakše kondenzira nego što ostaje u zraku kao para. No magla može nastati i pri nižim vrijednostima relativne vlažnosti, a isto tako ne nastati pri relativnoj vlažnosti od 100%. Najvažniji uvjet za nastanak magle je postojanje jezgara kondenzacije. Jezgre kondenzacije mogu bili čestice prašine, aerosoli, onečišćujuće tvari... Tamo gdje je povećana koncentracija jezgara dolazi do kondenzacije i na relativnoj vlažnosti ispod 100%.

Proces nastanka magle je isti kao i proces nastanka oblaka stoga magla nije ništa drugo nego oblak pri tlu. Stratusi (magla) su jedini oblaci koji dodiruju površinu zemlje. Primjerice oblak koji je na visini od 1 kilometar za područje u nizini nije magla no za mjesta na planini je vrlo gusta magla.
POJAVA MAGLE
Magla je najgušća i obuhvaća najveće područje prije zore, tj. nakon dugog perioda zemljinog ohlađivanja. Ako ujutro nešto Sunčeva zračenja uspije doprijeti do zemljine površine i zagrijati je, ubrzo će kapljice magle ispariti i ona će se rasplinuti. No tijekom zime magla je često vrlo debela i Sunčevo zračenje nije dovoljno da bi razbilo maglu pa se zadrži i cijeli dan.

U obalnim područjima magla može biti vrlo gusta te ako nema topografskih barijera može se protezati duboko u unutrašnjost (zapadna Istra). Takva magla traje dok god ima toplog, vlažnog i stabilnog zraka koji se u dodiru sa hladnim morem ohlađuje i stvara maglu. Lagani povjetarac može maglu nositi duž obale ili u unutrašnjost.

Magla se na moru može pojaviti i ljeti iznad zagrijanog mora, a nastaje od isparavanja vodene površine. Također se isti efekt može primijetiti ljeti iznad zagrijane ceste na koju je pala kiša.

Magla ponekad proizvede oborinu u obliku rosulje ili slabog snijega. Rosulja se javlja kada vlažnost dosegne 100% pa se sitne kapi magle skupe u veće kapljice rosulje. To se može postići ako je sloj magle podignut uvis i ohlađen ili je stlačen odozgo. Rosulja se pretvara u ledenu rosulju kada je temperatura na površini ispod točke ledišta.

Debljina magle ovisi o visini sloja inverzije. Inverzija se javlja kada je topliji i suši zrak iznad hladnog i gustog. Debljina sloja magle ovisi i o tlaku zraka. Ako je tlak visok, magla će biti gušća no sloj neće biti jako visok, dok će kod niskog tlaka magla biti rjeđa i viša.

najmaglovitije područje na ZemljiNajmaglovitije mjesto na svijetu je područje oko otoka Newfoundland u Kanadi (Grand Banks). Magla je tamo česta jer se na tom području susreću hladna labradorska struja sa sjevera i topla golfska struja s juga. Najmaglovitija kopnena područja su Point Reyes nedaleko San Francisca i Argentia na Newfoundlandu, oba mjesta imaju više od 200 maglovitih dana godišnje.
magla na rijeci PoGusta i debela magla česta je i u južnoj Europi i to posebice u dolinama rijeka i kotlinama pa je poznata magla u dolini rijeke Po i u dolini rijeke Tiber u Italiji, osobito u kasnu jesen i zimi. Magla je vrlo česta na i na sjevernom Jadranu, osobito na zapadnoj obali Istre i to zimi ili u rano proljeće. To područje ima najviše dana s maglom na hrvatskoj obali Jadrana. Ova magla pripada advekcijskom tipu magle. Nastaje zbog advekcije zagrijanog vlažnog zraka iz doline rijeke Po nad hladnije more

***Napisao MisterX***
Munje i gromovi

Munja

Ljeto nas ponekad užasava spektrom svojih opasnih pojava. Munje su jedna od njih. Uz munje se vezuju mnoge predrasude i teorije, mnoge su točne dok mnoge nemaju nikakvo fizikalno objašnjenje. Što uzrokuje to zastrašujuće tutnjanje i što nam se to događa nad glavama pokušat ćemo vam približiti kroz kratku priču o nastanku munja.
Zeus - grčki vrhovni bogZavirimo li u neku od svjetskih mitologija, u gotovo svakoj ćemo naći boga munja i grmljavine. U grčkoj je to Zeus, a u norveškoj Thor, redovito je taj bog ujedno i vrhovni bog, čime se od davnina pokazivalo poštovanje prema toj snažnoj prirodnoj pojavi. Munje su proučavane još od davnih vremena, no i dalje su nakon niza od nekoliko stotina ili čak tisuća godina najmanje istražen fenomen na Zemlji i najmanje razumljiv. Znanstvenici još uvijek nisu došli do potpunog objašnjenja kako točno nastaje munje i kako se razvija.

Osim u olujnim oblacima, munje se javljaju i u vulkanskim erupcijama, jakim šumskim požarima, nuklearnim eksplozijama, jakim snježnim olujama i u velikim uraganima. U trenutku dok vi ovo čitate diljem svijeta je aktivno oko 1000 munja, a najviše ih je u tropskom području gdje se gotovo svakodnevno razvijaju olujni oblaci i munje u njima.
Nastanak munje
Razdvajanje naboja unutar oblaka Stvaranje munje počinje razdvajanjem naboja unutar olujnog oblaka i stvaranjem električnog polja. Posljednja istraživanja su pokazala da su led, tuča i polusmrznute čestice esencijalne za stvaranje munje. Oluje u kojima nema puno leda, najčešće nema ni munja. Kritičan moment je kada sugradica spaja sa vodenim kapima i kristalićima leda. Elektroni bivaju odvojeni od čestica koje idu prema gore i zalijepe se za čestice koje idu prema dolje. Budući da su elektroni negativno nabijeni, u oblaku se stvara negativno nabijena baza i pozitivan vrh oblaka.
Razvoj munje, korak 1. Razvoj munje, korak 2.Nama je najpoznatija munja oblak-tlo, ujedno i najčešća dok se ostale, oblak-oblak i oblak-zrak, javljaju nešto rjeđe. Obična munja oblak-zemlja inducirana je unutar oblaka. Počinje kao kanal negativnog naboja koji se u koracima po 50-ak metara približava zemlji. Ta nevidljiva lavina elektrona se zove predvodnik. Na svom putu do zemlje predvodnik se grana i u sebi nosi napon od čak 100 milijuna volti!! Atmosfera je inače jako dobar izolator pa je potrebna velika količina naboja da bi se stvorio izboj. Predvodnik napravi korak pa se vrati u oblak, pa ponovno korak pa se vrati u oblak i na tom svom putu traži dovoljno suprotno nabijeni objekt u koji će udariti, a može biti sastavljen i od 10 000 koraka. Kako se razlika potencijala povećava pozitivni naboji na zemlji traže visoke objekte. Visoki objekti (neboderi, planine, drveće) su često meta munja no ne i jedina. Razlog tome je jednostavan, njihov vrh je bliži bazi oblaka, a što manje izolatora (atmosfere) munja mora "spaliti" to bolje. Iako to ne znači da će uvijek grom udariti u najviši objekt. Gdje će grom udariti ovisi o količini akumuliranog naboja, a to može biti i na tlu iako je drvo u blizini.

Kako se predvodnik približava tlu, jaki negativni naboj iz oblaka odbija sav negativni naboj na tlu i ostaje samo pozitivan dakle, ispod negativne baze oblaka inducira se pozitivni naboj koji kao sjena prati olujni oblak.
Razvoj munje, korak 3. Razvoj munje, korak 4.Lavina elektrona iz oblaka potakne tok pozitivnih naboja prema oblaku. Kada se tok pozitivnih naboja spoji s lavinom elektrona iz oblaka, električni potencijal je spojen sa tlom i elektroni počnu teći prema tlu. Struja pozitivnih čestica koja poteče prema oblaku se naziva povratni udar i postupno se od tla prema oblaku prazni probojni stup ispunjen elektronima te kanal svijetli. Taj povratni udar pozitivnih naboja izaziva 99% munja. Udar ustvari putuje od tla prema oblaku. A budući da se događa vrlo brzo izgleda kao da ide od oblaka prema tlu.
Razvoj munje, korak 5.Nakon što povratni udar dosegne tok prema oblaku slijedi stanka od 20 do 50 milisekundi, a nakon toga ako ima još dovoljno naboja u oblaku, novi predvodnik pun negativnih naboja kreće prema tlu. Novi predvodnik nije toliko blještav kao početni predvodnik. Ako novi predvodnik krene drugim kanalom do tla izgledat će kao da munja pleše. Munja se u svom traženju dovoljno nabijenog objekta na tlu može razgranati i do 190 kilometara koliko je bila dugačka najdulja zabilježena munja, dok su obično dugačke oko 1.6 kilometara.

Prvo želio bi se zahvaliti godaru što mi je otvorio ovu temu
zatim još želim pitati sve koje žele nešto više znati jeli im se uopce da slušati ovo?
Unaprijed zahvaljujem svima koji se izlasne za dali da idem dalje s ovim ili vas ne zanima...

ok na zahtjev šefice idemo dalje
PS: tnx

Oblaci Ispis E-mail

OBLACI


Oblaci su vidljive nakupine kapljica, prehladnih kapljica i ledenih kristalića. Nastaju kada se vodena para ohladi ispod temperature rosišta. Vodena para može biti u krutom, tekućem i plinovitom stanju.Oblaci nastaju na dva načina, kondenzacijom i sublimacijom.Međunarodnom klasifikacijom je određeno 10 osnovnih vrsta oblaka, a svaki od njih ima svoju podvrstu i određene karakteristike.Gotovo svi oblaci nastaju u prvih 10 km atmosfere, jer je vlažnost zraka u višim slojevima veoma mala ili je čak i nema, pa nema mogučnosti za stvaranje oblaka.Oblaci su klasificirani i prema visini i to na:
-visoke 7 –13 km
-srednje 2 –7 km
-niske ispod 2 km
Visinskoj podjeli oblaka odgovara i sastav oblaka, pa su tako najviši oblaci sastavljeni samo od ledenih kristala, srednje visoki oblaci su miješanog sastava, od kristala leda i vodene pare, a niski su sastavljeni samo od vodene pare.

NASTANAK OBLAKA

Oblaci nastaju kada se vlažan zrak ohladi ispod temperatura rosišta. Do ohlađivanja zraka dolazi raznim procesima:- ohlađivanjem zemljina površine, dodirom toplog i vlažnog zraka s hladnom podlogom, miješanjem dijela mase zraka različitih temperatura i vlage koje su blizu zasićenja i adijabatskim dizanjem zraka
Osim vlažnog zraka koji se hladi, važne su i tzv. jezgre kondenzacije i sublimacije. Jezgre kondenzacije su mikroskopski sitne lebdeće čestice koje su higroskopne, lako upijaju vlagu i postaju sve vlažnije, sve dok se ne rastope, pa u završnoj fazi postaju kapljice. Na sublimacijskim, odnosnom ledenim jezgrama odvija se direktan prijelaz vodene pare u kristale; one nisu higroskopne nego higrofobne pa ostaju suhe tijekom cijelog procesa. U vezi s procesima ohlađivanja zraka i jezgrama razlikujemo pet načina nastanka oblaka.
Tako postoje advekcijski ili frontalni oblaci. Kod njih na neko mjesto strujanjem dolazi zrak drukčijih svojstava od onoga koji je tamo bio ranije. Ako dolazi hladniji zrak, on se grije nad zagrijanom Zemljinom površinom, i zbog sile uzgona se počinje penjati jer ga ona tjera prema gore. Zrak koji se diže postaje topao i bogat vlagom. Prilikom dizanja dolazi do smanjenja gustoće zraka i tlak, a rasta volumena – on se širi, zbog čega se troąi energija. Ako nema nikakvog dotoka energije tom zraku, dolazi do ohlađivanja. Kada se takav vlažan zrak dovoljno podigne i ohladi, dostiže točku rosišta, temperaturu pri kojoj dolazi do depozicije, odnosno kondenzacije vodene pare. Tim procesom nastaju vidljive vodene kapljice koje zovemo oblaci. Ako ima dovoljno vlage u zraku kapljice će je upijati u sebe i nastaviti rasti, a kada postanu preteške, past će u obliku kiše na zemlju. Oblaci koji nastaju ovim procesom "grudastog" su oblika i obično donose obilne oborine, a moguć je i nastanak nevremena. Ako nam je dostrujao topao zrak, također će doći do dizanja, i to tako da topao zrak "klizne" iznad hladnog. Oblaci koji će nastati slojeviti su. Ako se jave oborine, bit će to mirne i duge kiše.
Druga vrsta oblaka su orografski oblaci . Oni nastaju zbog utjecaja planina jer one djeluju poput prepreke za strujanje zraka. Postoje navjetrinska i zavjetrinska strana planine. Navjetrinska je izložena djelovanju vjetra koji potiče zrak na dizanje. Pri tome se zrak hladi i dostiže točku rosišta, odnosno nivo kondenzacije, tada dolazi do formiranje orografskih oblaka iz kojih, ako je zrak koji se dizao bio dovoljno vlažan, može doći do oborina. Na navjetrinskoj strani količina oborine raste s visinom do 4 km, a na zavjetrinskoj se zrak spušta i grije, pa su to obično suši dijelovi. U zavjetrini se mogu javiti i fenomeni poput toplih vjetrova kao što je fen sjeverno od Alpa i chinnook fen u Andama i Kordiljerima; ponekad razlika u temperaturi s dvije strane planine može iznositi i 10 °C u istom trenutku.
Oblaci koji nastaju u uvjetima laganog ohlađivanja sloja zraka uz tlo su radijacijski oblaci. Kod njihova nastanka nema visokih oblaka; u noćnoj situaciji se tlo stalno hladi, a vodena para kondenzira pa nastaje magla koja se tijekom dana može izdići na 50-100 m i prijeći u niski oblak. Radijacijski oblaci često se javljaju u uvalama, kotlinama i vrtačama jer je u njima mirnije i nema vjetra.
Četvrta vrsta prema podjeli oblaka po načinu nastanka su oblaci termičkog uzdizanja. Oni nastaju zbog nejednolikog zagrijavanja tla, pa se zrak iznad hladnijeg područja brže diže i stvaraju se gomilasti oblaci, a može doći i do pojave kiše i nevremena.

Vjetrovi

Prema definiciji vjetar je večinom horizontalno strujanje zraka ( vertikalna komponenta se zanemaruje ) iz područja višeg, prema području nižeg tlaka zraka.Na sjevernoj polutci najznačajniji vjetrovi su polarni ,zapadni, a oko ekvatora pasati.Nastaju zbog prostorne raspodjele tlaka zraka, te tlakovnih razlika između kopna i mora.U Europi najjači vjetrovi pušu većinom na zapadu , a čest uzrok je duboka ciklona sa centrom iznad Velike Britanije ili u širem području Islanda, dok se nad kopnom zadržava polje visokog tlaka.
U našem području najznačajniji vjetrovi su bura i jugo.Osnovne karakteristike ta dva vjetra opisat ćemo u sljedećim podnaslovima.


JUGO

Jugo je kao što mu i samo ime govori vjetar južnih smjerova.Kreće se iz područja Sjeverne Afrike, preko Sredozemnog mora, te zbog toga nad naše područje donosi topao( u ljetnim mjesecima i vruć zrak ), ali i povećanu vlažnost.
SINOPTIČKA SITUACIJA: jugo se javlja kada se u Sredozemnom moru stvori ciklona koja se postupno premješta ka istoku ili jugoistoku,a vjetar južnih smjerova javlja se na njenoj prednjoj strani.Jugo je vrlo često pokazatelj da se sprema promjena vremena, a prati ga i pad tlaka zraka.
Važno je napomenuti kako je jugo mahovit vjetar i da može dostizati vrlo jake udare, nerijetko i olujne.Najjače udare ima na otvorenome moru.Jugo prestaje puhati kada ciklona odmakne istočnije od našega područja, a sa zapada ojača anticiklonalni greben.

BURA

Bura je vjetar sjeveroistočnog smijera, te je kao i jugo karakterizira mahovitost.Nastaje prelijevanjem hladnoga zraka koji se zadržava iza prirodnih prepreka.Kada se taj zrak spušta niz padine planina akcelerira, te mu brzina ponekada premašuje čak i 200 km/h ( na Masleničkom mostu u Hrvatskoj 248 km/h ).Po svojoj prirodi bura je i suh vjetar, a razlikujemo ciklonalnu i anticiklonalnu buru.
Ciklonalna bura nastaje u uslovima kada se nad srednjom Europom nalazi područje visokog tlaka zraka a u isto vrijeme nad Jadranom ( najčešće južnim ) područje sniženog tlaka zraka ( ciklona ). U takvoj situaciji zbog velikog baričkog gradijenta javlja se bura koja je u prosjeku jača od anticiklonalne.
Anticiklonalna bura javlja se najčešće kada sa zapada Europe prema Jadranu jača anticiklonalni greben.Tako nastala bura slabijeg je intenziteta od ciklonalne, a obično slabi krajem dana.
Zbog jakih udara bure često se javljaju prekidi u trajektnom ali i cestovnom prometu uz duž cijele Jadranske obale.Važno je znati kako je bura mnogo češća i jača zimi nego u bilo koje drugo godišnje doba.

Na području Bosne najjači vjetar se bilježi na Bjelašnici ( nekada i više od 180 km/h ), dok od nizinskih stanica obično je najvjetrovitiji Bihać sa posebno izraženim fenskim efektom.U takvim situacijama zrak se spuštajući niz brdo Plješevicu dodatno zagrijava te u gradu temperatura znatno odstupa od mjerenih vrijednosti na drugim stanicama.Pored Bihaća i neka druga mjesta imaju izraženiji fenski efekt, ali u manjoj mjeri.Ova pojava vezana je za jugo.
Što se Hercegovine tiče najjači vjetar je bura, koja ondje dostiže često i olujne udare, a postoje svjedočenja o tome kako je bura znala zaustavljati i lokomotive na parni pogon.
Bitno je naglasiti kako na pravac vjetra u BiH znatno utječe i konfiguracija terena, odnosno reljef .Planine često djeluju kao prirodna prepreka strujanjima zraka, a razlike u pravcu vjetra stvara i različita zagrijanost podloge.To direktno utječe na lokalne vrijednosti tlaka, a time i na pravac, te brzinu vjetra.

Olimpski bogovi

Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji. Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i na ljude djeluju Mojre (Srde).

* Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, bog groma, munje i oluje.
* Afrodita - božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.
* Apolon, Feb - bog je medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije te muške ljepote.
* Ares - bog rata i bojne vreve; simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage.
* Artemida - božica je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda.
* Atena - božica je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.
* Demetra - božica zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita.
* Dioniz - bog plodnosti zemlje, bog vegetacije, vina, žena.
* Had - bog podzemnog svijeta.
* Heba - božica mladosti; vrčonoša bogovima na Olimpu.
* Hefest - bog kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre.
* Helije - bog Sunca.
* Hera - vrhovna je starogrčka božica, Zeusova žena i sestra; božica braka.
* Hermes - glasnik bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca.
* Perzefona - Demetrina kći, Hadova žena.
* Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa.

Ostala božanstva

* Kron - otac olimpskih bogova, bog žetve.
* Adonis - bog žita, smrti i ponovnog rođenja.
* Asklepije - bog liječništva.
* Eol - bog vjetra.
* Eros - bog ljubavi.
* Erinije - boginje osvete i prokletstva.
* Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog i junak.
* Hestija - božica je srca, ognjišta i doma.
* Leta - božica ratara i stočara.
* Mojre - božice životne sudbine.
* Morfej - bog sna.

* Muze - Zeusove i Mnemozinine kćeri, pokroviteljice znanosti i umjetnosti:
o Euterpa - zaštitnica glazbe i lirske poezije
o Erato - zaštitnica ljubavnog i himničkog pjesništva
o Kaliopa - zaštitnica epske poezije i govorništva
o Klio - zaštitnica povijesti i junačkog pjesništva
o Melpomena - zaštitnica tragedije
o Polihimnija - zaštitnica svete pjesme i himni, a također i agrikulture i pantomime
o Talija - zaštitnica komedije i bukolike
o Terpsihora - zaštitnica korske lirike i plesa
o Uranija - zaštitnica astronomije.

* Nimfe - snage prirode utjelovljene u polubožanskim mladim ženama.
* Pan - bog šuma, njiva, zaštitnik stada i pastira.
* Tanatos - bog smrti.

Kocka


Sigurno svi znamo nekog ko je pod dojmom želje za brzim i lakim dobitkom ušao u mrežu kocke, jednog od najtežih poroka, i prokockao mnogo ili sve što ima. Ovakvi slučajevi nisu usamljeni, niti jedinstveni, ali nedvosmisleno dokazuju da su obični ljudi sa naših prostora neizlječivo zaraženi virusom zvanim - „kocka“. Danas praktično ne postoji punoljetna osoba, doduše, prevashodno muškog spola, koja bar jednom nije okušala sreću u igri sa sudbinom.
Kockarska sreća

Za kocku, kao socijalni fenomen, ne može se egzaktno odrediti kada je nastala, kao što je slučaj sa određenim pojavama u prirodnim naukama, niti je moguće sa sigurnošću procjenjivati njen razvoj. Prve tragove igara na sreću na našim prostorima nalazimo još u vrijeme Miloša Obrenovića, kada su se dokoni seljaci kladili na čiju će kocku šećera muva prvo sletjeti...Naravno, tada ulog nisu bile enormne svote novca, kao što je danas slučaj, već stoka, mliječni proizvodi, zemljišni posjedi...Da kockanje nije samo slabost siromašnih socijalnih slojeva, najbolje svjedoči priča, doduše nepotvrđena, da je ruski car iz dinastije Romanov, na kocki izgubio čitavu Aljasku, koju su, navodno, Amerikanci otkupili od Rusa...

Kockanje je, uprkos značajnom razvoju društvene svijesti, ostalo neizbježni pratilac svih političkih sistema i uređenja, bez obzira da li je riječ o monarhiji, demokratiji, oligarhiji, čak i diktaturi. Poput dinosaurusa koji su preživjeli milione godina uprkos konstantnim fizičkoklimatskim promjenama na planeti, tako je i kocka opstajala, prilagođavajući se uslovima koji su vladali u tom trenutku, mijenjajući samo svoje pojavne oblike. Ili, što bi rekao Đorđe Balašević: „Princip je isti, sve su ostalo nijanse...“
Malo nauke...

Ono što su naučnici nedvosmisleno utvrdili, jeste da sam trenutak iščekivanja prilikom kockanja, izaziva krupne fiziološke promjene u organizmu kockara. Dolazi do povećanog lučenja hormona nadbubrežnih žlijezda, adrenalina, nešto slično kao u situacijama kada se nađemo u neposrednoj opasnosti. I upravo to stanje ekstaze, smatraju stručnjaci, uvijek iznova pokreće želju za igrama na sreću i ponovnim doživljajem takvog osjećanja...
Moderno kockanje

Društveni progres uzdigao je kocku na pijedestal kada su u pitanju legalne poslovne mogućnosti. Pojava i razvoj Interneta i insistiranje na idealu globalizacije, podigao je broj kockara do neslućenih razmjera, jer danas ne morate da idete u kazino da biste isprobali svoju sreću. Dovoljno je da, udobno zavaljeni u fotelju, imate računar i za tren oka ste „prisutni“ u Americi za stolom za rulet, poslije nekoliko minuta u Australiji možete igrati „blek-džek“, zatim u Aziji odigrati partiju pokera, da biste svoj „put oko svijeta za sat vremena“ završili kladeći se na konjske trke u Engleskoj... Koliko je kocka postala točak koji usmjerava društvenu svijest, najbolje svjedoči podatak da je Las Vegas, „grad poroka“ usred pustinje Nevada, jedan od najposjećenijih turističkih lokaliteta svake godine. Kockari iz cijelog svijeta prosto opsjedaju mnogobrojna kazina u ovom gradu, koji nerijetko nazivaju „kockarskom Mekom“...
Što kažu sociolozi

Sa sociološkog aspekta, čini se da je kockanje fenomen siromašnih društvenih slojeva, međutim, istraživanja su potvrdila da sa "gospođom srećom“ žele da se druže i najimućniji pojedinci u društvu. Motiv je, naravno, različit – dok siromašni žele da preko noći riješe egzistenciju i pobjegnu iz okova bijede, bogataši često ulažu ogromne svote novca iz čiste dosade. Ali, ne treba zaboraviti da je odlazak u kazino za bogataše statusni simbol, isto kao i vožnja skupocjenim automobilima i jahtama i da se često njihov društveni ugled mjeri količinom utrošenog novca u kockarnici.

I dok čitate ovaj članak, sjedite udobno smješteni u svojoj fotelji i u dilemi ste da li da uložite novac na „crveno“ ili „crno“, još jednom dobro razmislite – možda je „Lady Luck“ već „zauzeta“ večeras...

-MisterX- je napisao/la:

Prvo želio bi se zahvaliti godaru što mi je otvorio ovu temu
zatim još želim pitati sve koje žele nešto više znati jeli im se uopce da slušati ovo?
Unaprijed zahvaljujem svima koji se izlasne za dali da idem dalje s ovim ili vas ne zanima...

Nema problem!!

ODLICNO MisterX!!!
pogotovo "Olimpski bogovi"; Dobro je jos jednom razraditi ove stvari

Uobičajeno Kako napraviti virus?

Zacijelo ste barem jednom pomislili kako bi bilo zakon da frendu "pokvarite" kompjuter pomoću virusa. Pomislili ste to je tako cool ali trebam znati programirati. Nije tako!!!

U ovom vodiču će te naći kako. Postoje četiri jednostavna koraka.


1. korak - Otvorite novi tekstualni dokument [notepad(blok)]

2. korak - Upišite ovo DEL "C:/windows/" - sa navodnicima

3. korak - Kliknite na [file(dadoteka)] => [save as(spremi kao)]

4. korak - Otvorit će se novi prozorčić i na mjesto na kojem trebate napisati ime dadoteke vam piše ".txt". Napišite ".bat" a prije točke napišite kako želite da vam se zove dadoteka.
NPR. (.txt) => (wirus.bat) ili (.txt) => (gole slike Pamele.bat) ili (.txt) => (funny video.bat).

Nadam se da ste shvatili

5. korak - UPOZORENJE

Kad to kreirate NE OTVARAJTE jer ce se ta dadoteka "instalirati" vama na komp, a to znači da će se vama zbrisati windowsi.

ZA SVE ŠTETE JA SE OGRAĐUJEM OD POSLJEDICA .

VRLO VRLO ODLICAN SAVJET!!
Mada ga ne mislim probati....ali....kopka kopka....

Hvala lijepa
morate mi napisati šta vi volite slušati da vam znam "ubost"...
nemogu ovako na coravo

ok probao bi sa ovim:

ŠIŠMIŠI




Šišmiši ili netopiri (Chiroptera) su red iz podrazreda viših sisavaca unutar razreda sisavaca. S ukupno 1100 vrsta netopiri su, iza glodavaca, red sisavaca s najvećim brojem vrsta. Red se dijeli na dva podreda:

Velešišmiši (Megachiroptera)
Sitnošišmiši (Microchiroptera)
Bliska srodnost ove dvije grupe, dakle monofilija taksona šišmiša se u međuvremenu smatra vrlo vjerojatnom, no još uvijek ju se osporava.

Znanstveno ime je izvedeno iz grčkog, i u doslovnom prijevodu bi značilo "krilate ruke".

RASPROSTRANJENOST:

Šišmiši su rasprostranjeni na gotovo cijeloj zemlji, nema ih samo u polarnim područjima i na otocima koji su jako udaljeni od kontinenata. Na nekim otocima (primjerice na Novom Zelandu) su do dolaska ljudi bili jedini sisavci.


OPIS:

Šišmiši su jedini sisavci, a uz ptice i jedini kralježnjaci koji mogu aktivno letjeti. Neke grupe sisavaca (kao leteća vjeverica, vjeverica bodljikavog repa, veliki klizač i leteći tobolčar) imaju, doduše, letne kožice između udova, ali mogu samo kliziti s višeg položaja prema dole. Suprotno tome, šišmiši mogu letjeti i uvis.



Lijetna kožica se sastoji od dva sloja kože i proteže se od zapešća do ramena i između nogu. Ovaj dio se naziva Uropatagium (pobliže vidi letna kožica) i uključuje i rep - ako postoji - i često služi za obuhvaćanje plijena. Palac je kratak (ne postoji samo kod Furipteridae) i završava s kandžom, dok su preostala četiri prsta jako produžena i napinju letnu kožicu. Dok velešišmiši uglavnom imaju kandžu i na drugom prstu, većina sitnošišmiša ju nema. Trn na peti služi zatezanju repne letne kožice. Za razliku od većine drugih sisavaca, stražnje noge su okrenute prema natrag i završavaju s pet prstiju s kandžama. Gusto, svilenkasto krzno šišmiša je najčešće sivo do smeđe, iako postoje i bijele i šarene vrste.

Veličina ovih životinja se od vrste do vrste jako razlikuje. Tako se svinjoliki šišmiš veličine od samo tri cm i težinom od 2 gr uz etrurskog malog miša smatra najmanjim sisavcem, dok velešišmiš kalong može imati raspon krila i do 1,7 m i doseći težinu od 1,5 kg.


NAČIN ŽIVOTA:



Većina šišmiša, osim nekih vrsta velešišmiša, su noćne životinje koje dan prespavaju u nekom skrovištu. Pri tome vise ovješeni s glavom prema dole što im u slučaju opasnosti omogućuje bijeg prema dole jednostavnim otpuštanjem kandžica. Za držanje za podlogu im nije potrebna snaga jer se pod njegovom težinom tijela kandžice automatski skupljaju oko podloge. To je razlog, da niti uginule životinje ne padaju s hvatišta. Za orijeniranje u okolišu kao i za utvđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja ultrazvuka. Ustima ili nosom ispuštaju ultrazvukove izvan područja čujnosti za ljudsko uho. Neke vrste (Megadermatidae, Phyllostomidae) su za pojačavanje tih zvukova razvile upadljive izrasline na nosovima koje podsjećaju na listiće. Uši su im dobro razvijene s često velikim ušnim školjkama kako bi bolje hvatali povrat ispuštenih ultrazvukova. Velešišmiši, osim rozetnih, nemaju razvijen eholokacijski sistem. Šišmiši dobro vide, ali većina ima naročito dobro razvijen njuh.

Šišmiši tijekom dana spavaju u najrazličitijim skloništima, a pritom velešišmiši češće spavaju na drveću. Formiraju kolonije koje mogu imati i više tisuća jedinki, ali postoje i vrste koje žive samotnjački. U hladnijim područjima zimu provode u zimskom snu ili sele u toplija područja. Tijekom dnevnog spavanja im se metabolizam usporava više nego kod svih ostalih sisavaca.


GODIŠNJI CIKLUS ŠIŠMIŠA UMJERENOG POJASA:

*PROLJEĆE*

Buđenjem prirode i pojavom kukaca i šišmiši se bude iz zimskog sna (hibernacije), te odlaze na toplija mjesta (špilje, duplje drveća, tavane kuća i sl.) i neko se vrijeme pojačano hrane. Tek se tada ženkama u utrobi počinje razvijati plod iako su se parile u jesen. Često se okupljaju u velike porodiljske kolonije. U kasno proljeće kote najčešće samo jedno mlado, koje se odmah po okotu uhvati za majku i siše mlijeko. Za vrijeme odlaska u noćni lov majke ostavljaju mlade u tzv. «dječjim vrtićima», a svaka majka prilikom povratka prepozna svoje mlado.


*LJETO*

Mladi šišmiši već nakon dva mjeseca počinju samostalno letjeti i loviti kukce. Najviše kukaca ima u zoru i sumrak pa za šišmiše zaista možemo reći da su aktivni «od sumraka do zore». Kako su mladi šišmiši znatiželjni nerijetko, istražujući, ulijeću i kroz otvorene prozore naših domova. Ne zna se, zapravo, tko je tada u većem strahu – domaćin ili nezvani gost. Samo treba ugasiti svjetlo, otvoriti prozor i šišmiš će nakon početnog šoka sam napustiti prostoriju.




*JESEN*

Jesen je najbolje razdoblje za sakupljanje rezervnih masti jer se bliži zima. A i sezona parenja je u tijeku, ali razvoj ploda morati će pričekati povoljnije razdoblje. U kasnu jesen traži se dobro mjesto za hibernaciju. Tada neke vrste sele daleko, neke i po nekoliko stotina kilometara. Većina vrsta vjerna je mjestu na kojem hibernira (kao i mjestima na kojima donose na svijet mlade). Takva mjesta treba posebno zaštititi.

*ZIMA*

Kukaca zimi nema i treba prebroditi to kritično razdoblje. Relativna vlaga i temperatura, kao i strujanje zraka, vrlo su bitni prilikom izbora mjesta za zimski san. Spilje su im omiljene jer je u njima temperatura konstantna. Temperatura šišmiša je zimi svega nekoliko stupnjeva viša od okolne temperature. Sve su životne funkcije svedene na minimum; usporava se rad srca, disanje, metabolizam. Štedi se energija. Svako nepotrebno buđenje ugrožava opstanak – temperatura tijela se povisi na oko 40°C i za to se troši toliko energije iz rezervnog masnog tkiva koliko bi moglo dostajati za još tri tjedna neporemećenog sna.


PREHRANA:

Šišmiši, ovisno o vrsti, jedu različitu hranu. Temeljem hrane koju jedu ih se može svrstati u nekoliko grupa, što nije vezano za sistematiku tih životinja.



Insekti: Većina vrsta su kukcojedi. U tu skupinu spada većina vrsta koje žive u Europi.
Voće: U skupinu koja se hrani uglavnom voćem spada većina velešišmiša, ali i neki sitnošišmiši Stenodermatinae koje nazivaju "voćnim vampirima" a žive na američkom kontinentu. Ova skupina živi samo u tropskim i suptropskim područjima gdje tijekom cijele godine ima dovoljno voća.
Cvjetovi i nektar: Ovoj hrani prednost daju velešišmiši Macroglossini kao i sitnošišmiši Glossophaginae. Vrste koje se hrane cvijećem i nektarom su malene, imaju duge njuške i dugačke jezike, a igraju važnu ulogu u oprašivanje biljki.
Kralježnjaci: Neke se vrste hrane pticama, žabama, gušterima i malim sisavcima, kao i glodavcima ili drugim šišmišima. To su prije svega razne vrste iz porodica kopljonosih šišmiša (Phyllostominae) i Megadermatidae. Neke vrste iz porodice Noctilionidae specijalizirale su se za lov riba. Sve ove porodice su iz podreda sitnošišmiša.
Krv: Prehranu krvlju su razvile samo tri vrste vampirskih šišmiša (Desmodotinae) koje su svrstane u potporodicu porodice Phillostomidae.


JESU LI ŠIŠMIŠI SLIJEPI???:

Sve vrste šišmiša imaju oči i vide. Osobito im smeta osvjetljavanje s bljeskalicom fotoaparata ili svjetiljkom. Većina vrsta ipak se orijentira i lovi plijen pomoću zvuka. Šišmiši kroz usta i nos ispuštaju zvučne signale koji se odbijaju od prepreka u prostoru ili plijena i koje onda ponovo hvataju velikim ušima. Oni zapravo vide ušima, a takav način orijentacije nazivamo EHOLOKACIJA




Šišmiš eholokacijom raspoznaje kukce veličine komarca u potpunom mraku, te zaista nema mjesta strahu da Vam se zaplete u kosu. Većinu njihovih zvukova ne možemo čuti jer imaju visoku frekvenciju. Tako se orijentiraju i dupini i kitovi. Različite vrste šišmiša glasaju se na različite načine. Znanstvenici tako mogu pomoću posebnih instrumenata – ultrazvučnih detektora odrediti koja vrsta šišmiša leti.

ZAŠTO ŠIŠMIŠI VISE GLAVOM PREMA DOLJE???:

Svi znamo da šišmiši vise glavom nadolje, a to rade jer vrlo teško polete s tla pa im je lakše samo se otpustiti sa svoda špilje i – poletjeti. Svod špilje je i najtopliji dio špilje zbog zraka koji se zadržava u gornjem dijelu špilje, a i taj je dio špilje najnepristupačniji raznim grabežljivcima pa su šišmiši ondje najsigurniji.



RAZMNOŽAVANJE:

Malo se zna o razmnožavanju šišmiša (Chiroptera) Noćni način života ovih bića kao i njihova stidljiva priroda pružile su veliki izazov njihovom proučavnju u prirodi. Takođe, velika raznovrsnost vrsta je porazila svaki napor da se generalizuje način njihovog života, pa tim i njihovo razmnožavanje.
Mnoge vrste koje su detaljno proučene imaju seksualne aktivnosti jednom godišnje. Ciklus čitave populacije sinhronizovan je tako, da se skoro sva parenja, rađanja, i briga o mladuncima dešavaju u uskom vremenskom okviru od svega nekoliko dana, ili eventulano nedelja. Većina šišmiša (Chiroptera) se pari sa više jedinki. U mnogim vrstama trudne ženke migriraju u specijalna gnezdilišta-jaslice, gde im se pridružuju hiljade drugih skotinih ženki. Ova gnezdilišta su uglavno toplija nego druga gnezdilišta - osobina koja može da ubrza razvoj mladunca u materici, kao i razvoj već rođenih.
Period razvoja šišmiša (Chiroptera) u materici je relativno dugačak, i varira do 40 dana do 8 meseci (oko 243 dana), u zavisnosti od vrste. Uglavnom rađaju samo jednom godišnje. Mnogi imaju samo jednog mladunca, ali neki imaju blizance, ili kao Vespertilionidae trojke. Reproduktivni ciklus šišmiša (Chiroptera) koji spavaju zimski san je često ometen. Parenje se, kod nas odigrava u jesen, a ženke čuvaju seme u materici sve do proleća, kada dolazi do oplodnje. Kod grugih vrsta šišmiša (Chiroptera), kao što je Meksički voćni ljiljak, oplodnja se dešava odmah posle parenja, ali se onda razvoj oplođenog jajeta zaustavlja nekoliko meseci (dok spavaju zimski san). Šišmiši (Chiroptera) se rađaju naopačke (počevši od zadnjih nogu) - što minimizuje šanse da se krila upetljaju u materici. Mladunci su ogromni, često teže oko 25 do 30 posto težine majke. Prvih nekoliko dana života, mladunče ostaje da visi naopačke, dojeći se mlekom. Pošto se većina mladunaca rađa sama, poremetilo bi majčin balans ukoliko bi mladunče visilo sa strane. Da bi se ovo izbeglo, mladunče visi pod uglom, ustima prikačenim za jednu sisu, dok su zadnje noge okačene o suprotni pazuh. Kod nas se mladi obično rađaju u junu, i tada ženka okoti jedno ili dva mladunca. Mladi šišmiši (Chiroptera) se rađaju danju.




Iako ženke žive u velikim grupama u gnezdlištima-jaslicama, svaka brine samo o svom potomku, i u početku leti s njim dok ne nađe odgovarajuće mesto. U svim vrstama, samo ženke vode računa o mladima. Majke moraju da se hrane same kroz period odgajanja, ali ne mogu da love dovoljno e?ikasno noseći svoje mlade, tako da su mladunci često prepušteni sami sebi u jaslicama nekoliko časova svakog dana. Kada se majka vrati u jaslice, mora da nađe svoje dete u gužvi, naizgled indentičnih, mladih. Ženku vodi sećanje na mesto gde je ostavila bebu, kao i osobiti miris mladunca, i skičanje. Majka tadarida brasiliens može da pronađe svoje maldunče od čak 3000 naizgled identičnih mladih po kvadratnom meru.
1994. naučnici su zabeležili hvatanje 10 odraslih mužjaka Dayak fruit bats u Malaziji, kojima su otkrili grudi pune mleka. Ne zna se da li su ovi mužjaci dojili, ali ako jesu, onda bi oni bili ne samo izuzeci među šišmišima (Chiroptera)(jer mužjaci Chiroptera ne vode računa o mladim), već bi bili jedina vrsta sisara (Mammalia) gdIJe mužjaci doje mlade.
Mladi šišmiši (Chiroptera) rastu brzo. Neke vrste nauče da lete i tragaju za hranom za oko 18 dana. Dok drugima treba značajno mnogo više roditeljske brige: najzavisniji mladunci su vampiri (Desmodontidae), kojima je potrebna roditeljska briga od 6 do 9 meseci nakon rođenja. Evropske vrste nauče da lete nakon 3-4 nedelje. Prvi samostalnilet, mladi će učiniti kada glad postane velika. Prvi plen je uvek mali, ali skupljaju iskustvo i ispituju okolinu. Kada mladi dođu do svog prvog zimskog sna, nešto su manji od odraslih, i mnogi ne mogu da ga prežive, jer često se usled nedostatka rezervi hrane probude…Ako prežive zimu, mladi koji su se rodili u junu, već sledeće leto dostižu punu polnu zrelost.



Dok šišmiš (Chiroptera) sazreva, mora da izbegne čitav niz predatora, uključujući tu i zmije, sokolove, sove, lasice, rakune i divlje i domaće pse i mačke. Kao i druge životinje, šišmiši (Chiroptera) su podložni različitim bolestima, i ?atalnim nesrećama prilikom letenja. Međutim, svaki ljiljak (Chiroptera) koji izbegne ove prepreke može izuzetno dugo da živi. Grubo uzevši, od 10 do 20 godina, u zavisnosti od vrste. Myotis je sisar koji za svoju veličinu živi najduže na svetu, njegov životni vek dostiže čak 32 godine.


UGROŽENOST:



Mnoge vrste šišmiša su ugrožene. Razlozi su najčešće gubitak staništa zbog krčenja šuma u tropskim područjima ali i u industrijski razvijenim državama zbog korištenja pesticida i zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji. Prema IUCN (International Union for Conservation of Nature and Natural Resources, ili skraćeno World Conservation Union) je 12 vrsta izumrlo, dok je još 75 vrsta vrlo ugoženo.


PORODICE ŠIŠMIŠA:

-Craseonycteridae
-Emballonuridae
-Furipteridae
-Megadermatidae
-Miniopteridae
-Molossidae
-Mormoopidae
-Mystacinidae
-Myzopodidae
-Natalidae
-Noctilionidae
-Nycteridae
-Phyllostomidae
-Pteropodidae
-Rhinolophidae
-Rhinopomatidae
-Thyropteridae
-Vespertilionidae

wow...covece!!! pa gde pronalazis sve ovo!!! BRAVO! Poucno...
ali za mene jos ti je najbolji post onaj za Olimpijske Bogove!!
Produzi dalje...daj sad nesto malo misticnije......

Bermudski trokut

Gotovo svatko zna za misteriju Bermudskog trokuta. Postoje razne teorije koje pokušavaju objasniti često nestajanje brodova i aviona na tom području, ali malo koja od tih teorija zvuči s naučnog aspekta dovoljno racionalno. Ipak, ima jedna koja se temelji na fizici i zvuči dosta uvjerljivo.

Bermudski trokut je područje između Bermuda, Floride i otočića Portorika u Atlantskom oceanu, površine oko 1140 km2. Na ovom području je zabilježeno često nestajanje brodova i letjelica, zbog čega je trokut nazvan i Đavolji trokut, a razlog čestog nestajanja je do danas ostao misterija.

Teorije pak postoje. Jedna od njih je osnovana na fizici i ne zvuči nimalo misteriozno.

Naime, dokazano je da u Bermudskom trokutu na dnu mora postoje hidrati metana. To su spojevi metana i vode koji podsjećaju na led. Samo pod visokim pritiskom koji vlada na dnu mora, ovaj “led” ostaje stabilan. Prilikom većih temperatura, manjeg pritiska ili jednostavno zbog mehaničkog opterećenja, metan se može osloboditi iz njegovog hidrata.

To znači da bi manji potres pod morem ili kratkotrajno lokalno povećanje temperature moglo dovesti do pojave u kojoj metan, slično ugljičnom dioksidu u čaši punoj gazirane vode, iz dubine mora odlazi na površinu. Voda sa visokim udjelom plina je lakša od vode u kojoj ga nema, a pored toga ima i manju gustoću. U slučaju da voda pod brodom odjednom ima manju gustoću, brod tone dublje pri čemu može potonuti upravo toliko da u njega ulazi okolna voda, zbog čega naravno može potonuti na dno.

Međutim, i nestajanje letjelica se može objasniti na ovaj način.

Kada se metan uzdiže iz vode u atmosferu, može dospjeti u motor letjelice i uzrokovati probleme budući da je u smjesi sa zrakom vrlo zapaljiv.

Valja ovdje naglasiti da nijedna teorija o razlogu nestajanja brodova i aviona u Bermudskom trokutu nije potvrđena, pa ni ova. Ipak ova teorija zvuči realnije od drugih teorija, sa naučnog aspekta gledajući, kao što je na primjer nastajanje vremenske rupe u kojoj avioni i brodovi nestaju u prošlosti ili budućnosti.



Bermudski trokut je uvijek izazivao zanimanje jer su se u njemu "izgubili" brojni avioni i brodovi. Jedno od objašnjenja je dao i Semir Osmanagić:

Doktor Ray Brown, nutricionist iz grada Mesa, Arizona provodio je odmor sa prijateljima u blizini otocja Bari na Bahamima. Godina je 1970.



Ronjenje im je bio hobi i jednog dana su se zaputili u podvodno istrazivanje oblasti oznate kao "Jezik Oceana". Brown se trenutacno odvojio od prijatelja i nabasao je na piramidalnu siluetu na dnu. Ispitujuci strukturu zapazio je pravilne kamene oblike sa pojedinacnim blokovima koji su perfektno pristajali jedan uz drugi. Ubrzo je otkrio ulaz i odlucio da istrazuje dalje. Prolazeci kroz uski prolaz dosao je do male sobe se plafonom u obliku piramide. Bio je zapanjen kada je otkrio da u prostoriji nema algi ili korala. Soba je bila netaknuta i cista.



I mada nije imao lampu sa sobom, Brown je mogao sve vidjeti oko sebe. I bez direktne svjetlosti soba je bila osvjetljena. Onda mu je paznju privukao metalni kruzni predmet, desetak centimetara promjera, koji je visio sa stropa prema centru sobe. Na kraju je bio crveni kamen. Direktno ispod cijevi i kamena bio je kameni stol na cijoj su povrsini bili vjerni bronzani otisci ljudskih dlanova. Ugnijezdena medju njima stajala je kristalna kugla.



Brown je pokusao pomaknuti cijev i kamen, ali bezuspjesno. Vratio se kristalnoj kugli. Bio je iznenadjen kako ju je lako odvojio od bronzanih dlanova. Odlazeci sa kristalom, osjetio je nevidljivo prisustvo i cuo glas koji mu je govorio da se vise nikada ne vrati!



S pravom se bojeci da bi njegov neocekivani ulov mogao biti konfiskovan od strane americke vlade, dr. Brown nije otkrio postojanje cudne kristalne kugle sve do 1975. godine. Tada ju je, po prvi put, izlozio na seminaru psihijatara u Phoenix-u.



Otada, kristalna kugla je dozivjela samo nekoliko javnih promocija. Ali, u svakoj prilici, ljudi su osjecali vrlo cudne fenomene u njenoj blizini.



Duboko unutar kristalne forme, mogu se razaznati tri piramidalna oblika, jedan ispred drugog, manji od manjeg. Neki ljudi, koji su se nalazili u dubokom meditativnom stanju svijesti, bili su u mogucnosti da prepoznaju i cetvrtu piramidu, u pozadini prve tri.



Elizabet Bacon, medij iz New York-a, tvrdila je da je prilikom jedne od svojih meditacija, saznala da je kristalna lopta nekad pripadala Thoth-u, egipatskom "bogu". On je, opet, bio zaduzen da pohrani tajno znanje u Gizi, u blizini tri velike piramide. Da li pozicije ova tri piramidalna oblika u kristalnog kugli otkrivaju kljuc za pronalak cetvrte, jos neotkrivene, podzemne piramide u kojoj se nalazi "Riznica Znanja"?



Isto tako, gledajuci na kuglu iz drugog kuta, interne slike se gube u hiljadama linija. Brown tvrdi da to dokazuje elektro prirodu kristalne kugle, neku vrst mikroskopskih elektricnih kola.



Pod posebnim uslovima, dosta ljudi tvrdi da moze primjetiti veliko ljudsko oko koje gleda iz unutrasnjosti lopte. Cak su ga i fotografisali.



Niz drugih misterioznih pojava je zabiljezeno u blizini ovog izvora. Ljudi su osjecali hladan povjetarac u blizini kugle, zatim fantomska svijetla, culi glasove ili osjetili cudne vibracije po tijelu. Kada se igla kompasa primakne kristalu, okrece se u suprotnom smjeru od ocekivanog. Metali postaju privremeno magnetizirani u bliskom kontaktu sa kuglom. Cak su zabiljezeni slucajevi izlijecenja prilikom dodira kugle.



E sada dolazimo do spekulacija na temu porijekla kugle i njene uloge u podmorju Bahamske piramide.



U decembru 1933. Edgar Cayce je dao svoja dva iskaza u vezi dogadjanja na Atlantidi.



Prvi, o formi atomske i radioaktivne snage:



"...Kroz istu formu vatre, tijela individua su regenerirane putem aplikacije zraka iz "kamena"..."



(Prisjetimo sa Brown-ovog opisa bronzanih dlanova)



I, drugi:



"A sto se tice opisa "kamena", dugacko cilindricno staklo islo je sa plafona prema kamenu sa kuglom, formirajuci silu izmedju... Na tri su lokacije ostaci... u potonuloj porciji Atlantide, gdje ce se ostaci hrama tek otkriti u buducnosti ispod naslaga mora, u blizini Biminija, kod obale Floride. Drugi je hram u Egiptu... a treci na Jukatanu...



Kontinent Atlantida nalazio se izmedju Meksickog Zaljeva i Mediterana. Dokazi o izgubljenoj civilizaciji se mogu naci na Pirinejima, Maroku, Britanskom Hondurasu, Jukatanu i Americi."



Kada je Atlantida stradala, potunula je na samo dno oceana. S njom su i hramovi zavrsili manje-vise ruinirani. Cuveni "vatreni-kristali", koji su nekad davali ogromnu energiju i silu Atlantidi nasli su se pod vodom. Mnogi od njih jos uvijek emitirajuci jake energetske snopove prema Univerzumu.



Prema nekim tvrdnjama, svaki vatreni-kristal je bio visok 7 metara i sirok tri. Na Atlantidi su oni bili podizani u serijama po tri. Na taj nacin kreirali su vortekse, astronomske energetske snage.



S vremena na vrijeme, ove energetske silnice emitirane od strane ostecenih vatrenih-kristala sa Atlantide postaju toliko jake da bilo koji avion ili brod koji se nadje u polju njihovog djelovanja, nestaje. Dezintegrira se i pretvara u cistu energiju!



I tako dolazimo do objasnjenja za misteriozne nestanke u bermudskom trokutu u poslednjih nekoliko hiljada godina.



Nije nam nepoznata ona teorija da avioni i brodovi zapravo upadaju u neku vrst crne rupe ili vremenskog vira.



Umjesto te teorije, prema danasnjem tumacenju clanovi posada ovih brodova su jednostavno bivali fizicki dezintegrirani i vraceni u stanje cistog duha.



U nekoliko rijetkih slucajeva, pak, brodovi, koji su proglaseni nestalim, su se nakon nekog vremena vratili. Ljudi su uglavnom bulaznili, proglaseni ludim. Ovo se desilo jer energetska sila sa Atlantskih vatrenih-kristala nije bila dovoljno jaka da izazove efekat totalne dezintegracije. Umjesto toga, nastala je mentalna dezorijentacija.



Ako je vjerovati pricama o izgubljenoj civilizaciji, jos se nije otkrio najznacajniji simbol moci Atlantide. Rijec je o kristalu "Cuvaru vremena". On ne projicira svoju energiju, jer je trenutno hermeticki zatvoren (i neotkriven negdje u morskim dubinama).



Vjerovatno cekajuci da dodje opet njegovo vrijeme i preuzme svoju vaznu ulogu u svjetskim dogadjanjima na povrsini.



II dio :

Bermudski trokut
Rub izgubljenog svijeta, Trokut smrti, Groblje Atlantika, Zona sumraka, Vražji trokut, Bermudski trokut - sve su to nazivi za imaginarno područje na Atlantiku uz koje se vezuju misteriozne priče o nerazjašnjenim nestancima brodova, ljudi i zrakoplova, neobičnim svjetlima, vodenim vrtlozima i sličnim pojavama.



Riječ je o području Atlantika kojemu San Juan u Portoriku na Karibima, Fort Lauderdale na Miamiju, te Bermudsko otočje čine vrhove "vražjeg trokuta".



Ovisno o izvorima, u Bermudskom trokutu se od vremena Kristofora Kolumba do danas dogodilo od 200 do 1000 nesreća. Howard Rosenberg, pisac zaintrigiran tajnama Trokuta, u svojim je istraživanjima prikupio podatke o 8000 poziva u pomoć američkoj Obalnoj straži samo tijekom 1973. godine, te podatak da je u ovome stoljeću "vražji trokut" bez traga odnio više od 50 brodova i aviona.
Bizarni događaji zabilježeni na ovom području datiraju još od vremena kad je Kolumbo doplovio nadomak obalama srednje Amerike. I sam Kolumbo bio je svjedokom neobičnih događanja u Trokutu: pri plovidbi njegovih brodova Nina, Pinta i Santa Maria 1492. godine kompas je poludio, a Kolumbo i posada vidjeli su čudna svjetla na nebu, o čemu postoje zapisi u brodskom dnevniku.
Tajanstvenim tragedijama u Bermudskom trokutu naknadno je pripisano i otkriće broda Mary Celeste: brod je 1872. godine nestao, te nađen napušten na pučini, oko 400 milja izvan kursa New York-Genova kojim je plovio prije nestanka. Nije bilo traga života desetero članova posade.




Let 19

Najpoznatiji, pak, događaj vezan uz Bermudski trokut - od kojeg, zapravo, i započinje moderna legenda - jest nestanak "leta 19". Zbilo se to 5. prosinca 1945. godine kad je pet mornaričkih bombardera misteriozno nestalo na rutinskom zadatku, a nestao je i avion upućen u potragu. Ukupno, bez traga je nestalo 27 ljudi.
Kao Bermudski trokut, ovo je područje "krstio" Vincent Gaddis u članku "Smrtonosni Bermudski trokut" što ga je 1964. godine objavio u listu Argosi. Zanimanje za fenomen područja s kojeg se bestragom nestaje u pravu je euforiju, međutim, preraslo kad je Charles Berlitz 1974. godine objavio bestseller Bermudski trokut. Podgrijavanju euforije puno su pridonijeli i mas-mediji.
I danas Bermudski trokut intrigira svojim tajnama, no skeptici su sve glasniji: njihova je teorija da je prava misterija kako je Bermudski trokut uopće postao misterija. Tajanstveno i neobjašnjivo ljudima je oduvijek bilo privlačno i zanimljivo, a uz tajanstvenost, čudo i misteriju nikako ne idu racionalna objašnjenja. No, upravo su takva objašnjenja ona koja za slučajeve iz Bermudskog trokuta daju skeptici. Što se Kolumba tiče - prema podacima iz njegova brodskog dnevnika - on je poludjeli kompas objasnio odstupanjem između geografskog i magnetskog sjevernog pola. Svjetla koja je opisao kao "velike vatrene buktinje" vjerojatno su bili meteori.

Svesvjetsko prokletstvo?

Pronalazak broda Mary Celeste bez posade također je objašnjiv: na brodu nije pronađen ni jedan pojas za spašavanje, što navodi na pomisao da su pomorci napustili brod za vrijeme oluje misleći da je Mary Celeste neće izdržati. No, ono što najviše udaljuje od misterija jest činjenica da je ovaj brod pronađen daleko od Bermudskog trokuta - čak u blizini obale Portugala. Različiti izvori, naime, različito određuju veličinu Bermudskog trokuta: ona varira od 500.000 kvadratnih milja do tri puta većeg područja. Imaginacija nekih autora u Trokut uključuje Azore i Meksički zaljev. Pripisivane su mu i nesreće koje su se zbivale uz obale Irske, na Pacifiku i Indijskom oceanu. Po tome bi se Trokut mogao nazvati ne bermudskim, nego "svesvjetskim morskim prokletstvom", upozoravaju "trezvenjaci".

Oni koji tvrde da činjenice ne podupiru legendu, dali su objašnjenje i za zbivanja vezana uz "let 19": posadu svih pet zrakoplova činili su neiskusni pripravnici, s iznimkom vođe patrole poručnika Charlesa Taylora koji tog dana nije imao volje letjeti, pa je misiju čak htio prepustiti drugome. Iako je vrlo brzo utvrdio da mu kompas ne funkcionira, let je nastavio naslijepo, oslanjajući se na navigaciju prema zemaljskim orijentirima. No, nadošla je oluja, ali je Taylor, dezorijentiran, usprkos upozorenjima pripravnika da je "zapad na drugoj strani", te ne prebacujući vezu na čistiju radijsku frekvenciju, posadu odveo u pogrešnom pravcu, daleko na Atlantik. Pritom im je i goriva nestalo. Zbog toga su protivnici teorija o čudima u Trokutu govorili da je "jedina misteriozna sila ovdje bila sila gravitacije koja je djelovala na avione bez goriva". Istina je da se nije našao ni najmanji trag ni jednog aviona, no ako ih je poručnik zbilja odveo daleko na Atlantik, vjerojatno su pali na području gdje ocean naglo ponire: unutar Bermudskog trokuta leži, naime, gotovo devet tisuća metara duboki Portorikanski rov, najdublja točka Atlantika, a avioni i brodovi koji tamo potonu rijetko se ponovno viđaju.

Zaustavljeni satovi

Što se tiče "martin marinera", aviona upućenog u potragu, za koji mnogi misle da je nestao u Bermudskom trokutu, istina je da se nije vratio: eksplodirao je ubrzo nakon polijetanja, što nije bilo neobično jer su "marineri" bili poznati po neispravnim tankovima za gorivo.
S druge strane, opet, puno je događaja koji su se zbili u Bermudskom trokutu za koje je doista teško naći ikakvo razumno objašnjenje. U to spada, među ostalima, slučaj putničkog leta National Airlinesa 727 koji je na 10 minuta nestao s radarskih ekrana na mijamijskom međunarodnom aerodromu. Po dolasku, posada je zanijekala da se bilo što čudno događalo, osim što su "deset minuta letjeli kroz laganu maglu". Svi satovi u avionu, međutim, kasnili su deset minuta, iako su ih provjerili s aerodromom neposredno prije neobjašnjivih deset minuta "prolaska kroz maglu".

Još je nekoliko pilota imalo sličnih iskustava s promjenama vremena nakon prolaska kroz iznenadne "maglice", što, naravno, diže cijenu objašnjenjima koja nisu racionalna, ali možda bolje objašnjavaju misterij Bermudskog trokuta čak i ako su suprotna prirodnim zakonima fizike. Takvo je objašnjenje na primjer ono o aberantnim energetskim poljima koja kreiraju vremenske rupe. Još jedan slučaj koji potkrepljuje ovu teoriju je onaj manje sretnog pilota po imenu Carolyn Casico i njezina putnika. Carolyn, pilot s licencijom, poletjela je na charter let do otoka Turka u Bermudskom trokutu. Kad se približila otoku, osoblje na zemlji vidjelo je njezin avion kako besciljno kruži. Radiooperater na aerodromu nije dobivao odgovore na pokušaj radiokontakta, ali je čuo riječi koje je ona izmijenila s putnikom: Ne razumijem! Ovo bi trebao biti Grand Turk, ali dolje ničeg nema. Pravo je mjesto na mapi, oblik je pravi, ali ovaj otok izgleda nenaseljen: nema zgrada, nema putova, ničega! Nakon nekoliko krugova, okrenula se i odletjela. Carolyn i njezin putnik nisu više nikad viđeni. Loše vrijeme? Vremenske rupe? Otmice izvanzemaljaca? Mnoge teorije pokušavaju objasniti događaje iz Bermudskog trokuta.

Što je istina?

Izvanzemaljci, djelovanje kristala s Atlantide, zli ljudi s antigravitacijskim uređajima i drugim čudnim tehnologijama, vremenska rupa kojom avioni ili brodovi putuju u prošlost ili budućnost, rupa na nebu koja uvlači sve što joj se nađe na putu te vrtlozi iz četvrte dimenzije?
Među tehnološki orijentiranima, pak, omiljene su teorije o magnetskim poljima i oceanskim flatulencijama, odnosno metanskom plinu s dna oceana. Među skepticima igraju teorije o vremenu (oluje s grmljavinom, uragani, tsunamiji, zemljotresi), loša sreća, gusari, eksplozije tereta, nesposobnost navigatora, te ostali prirodni i ljudski uzroci.
Broj brodoloma, kažu oni skloniji realističnim objašnjenima, na ovom području nije neuobičajen kad se usporedi s veličinom područja, smještajem i gustoćom prometa.

Najpoznatije nesreće u Bermudskom trokutu

Bermudski trokut je od 1945. godine "progutao" nekoliko stotina zrakoplova i brodova, te više od 1000 ljudi. Uz najčuveniji nestanak, onaj "leta 19" 1945.godine, nesreće koje su izazvale najviše zanimanja javnosti su:

1918.: brod USS Cyclops nestao je zajedno s 300 ljudi na putu iz Barbadosa u Baltimore
1941.: brodovi Proteus i Nereus nestali na odvojenim putovanjima s Djevičanskih otoka u SAD
1947.: vojni C-45, supertvrđava, nestao je 100 milja od Bermuda
1948.: četveromotorni Tudor IV. izgubljen s 31 žrtvom
1948.: DC-3 izgubljen s 32 putnika i posadom
1949.: nestaje drugi Tudor IV.
1950.: golemi globemaster američkih zračnih snaga - izgubljen
1950.: američki teretni brod SS Sandra, 350 stopa dugačak, potonuo bez traga
1952.: britanski transportni avion york izgubljen s 33 čovjeka
1954.: Lockheed constellation američke mornarice nestao s 42 osobe
1956.: hidroavion Martin P5M američke mornarice nestao s 10 članova posade
1962.: KB-50, tanker-avion američkih zračnih snaga - izgubljen
1963.: Marine Sulphur Queen, 425 stopa dugački američki teretni brod, nestao s kompletnom posadom. Nikad nisu poslali SOS niti je ikad nađen ikakav ostatak broda
1963.: dva golema stratotankera američkih zračnih snaga nestaju na jednostavnoj vježbi
1963.: nestaje cargo master C-132
1967.: vojni YC-122 pretvoren u teretni avion - izgubljen
1970.: francuski teretnjak Milton Iatrides nestao
1972.: njemački teretnjak Anita, 20.000 tona, nestao s 32 člana posade

Posljednji nestanak

U srpnju 1997. godine na području Bermudskog trokuta britanska je fregata našla napuštenu jahtu. Jahta je, kako se pokazalo, pripadala Ralfu Shillingu i njegovoj supruzi, njemačkom paru čiji je nestanak prijavljen deset mjeseci prije. Časnici s britanske fregate zamijetili su čudan izgled jahte: bila je bez jedara, konopci su visjeli, a unutra je pronađena odjeća, pune pepeljare i otvorena knjiga koja je izgledala kao da ju je netko ostavio samo na trenutak

Teslina tehnologija?

Naravno da ima mnogo mjesta na svijetu s opasnim strujama i problemima s određivanjem smjera, ali zašto je baš Bermudski trokut mjesto gdje se događalo toliko mnogo nesretnih slučajeva? Racionalna objašnjenja koja daju skeptici nisu svima dovoljna. Maštovitije eksplikacije puno bolje prolaze. Evo nekih. Izvanzemaljci su jedan od mogućih razloga tako čestim nestancima u Bermudskom trokutu. Antigravitacijska tehnologija ili druge energije s drugih svjetova mogle su biti odaslane ili s NLO-a, u što vjeruju mnogi od prijašnjih izvjestitelja o zbivanjima u trokutu. Također, Trokut možda krije podmorsku zemaljsku bazu za izvanzemaljce koji žele zadržati svoju privatnost i odašilju energiju koja ometa previše približena prometala. Drugi vjeruju da je fenomen Bermudskog trokuta prouzročen izgubljenim gradom Atlantidom koji je potonuo tisuće stopa ispod vodene površine. Naprednost Atlantide u doba kad je potonula počivala je na moći energetskih kristala. Moguće je da ovi kristali još uvijek počivaju na dnu oceana u nekom promijenjenom stanju odašiljući zrake energije koje ili zbunjuju instrumente vozila, ili ih sve zajedno dezintegriraju. Napokon, mnogi vjeruju da je Bermudski trokut energetsko polje koje je proizveo čovjek na osnovi tehnologije Nikole Tesle. VLF rezonantni odašiljači (tehnologija za koju mnogi vjeruju da je koristi sjevernoamerička komanda zračne obrane NORAD) imali bi antipod direktno u sredini Bermudskog trokuta. Ovaj hipotetički sustav bio bi sposoban ponovno napuniti tajne klase podmornica na električni pogon o čijem se postojanju spekulira i definitivno bi omogućili dovoljno interferencije (preklapanja valova) da izobliče signale koje avioni i brodovi stvarno šalju.

Pušači su podložniji dijabetesu

Sigurno jeste da je veći broj onih dijatebetičara koji su ovisni o nikotinu nego onih koji nisu, ali da li je to zaista povezano, nije još sasvim razjašnjeno.

Grupa naučnika koja već neko vrijeme smatra da su pušači ugroženiji po pitanju dijabetesa od nepušača, ponovo je usporedila podatke 1,2 miliona ljudi koji su učestvovali u 25 studija na ovu temu u razdoblju između 1992. i 2006. godine.

Prvenstveno se radilo o dijabetesu tipa II i zaista postoje osnovane sumnje da će pušači prije dobiti ovu bolest nego nepušači.

Prema rezultatima, čak je 44% veća mogućnost dobijanja dijabetesa tipa II kod pušača nego kod nepušača.

Brojevi govore za sebe: ako osoba sisaj više od 20 cigareta dnevno, opasnost dobijanja dijabetesa tipa II je povećana za 61%, a kod nekadašnjih pušača je opasnost za 23% veća.

I dalje se ne može sa sigurnošću tvrditi da li je samo dobijanje dijabetesa ovog tipa ovisno o pušenju ili ne, jer bi se moglo reći i da to možda ukazuje samo na to da se pušači ionako lošije hrane od nepušača i manje brinu o svom zdravlju što zaista jeste jedan od razloga dobijanja dijabetesa tipa II.

Prema tome bi pušenje bilo slučajnost koja ukazuje na takve ljude, a ne uzrok njihove bolesti.

Zvuči dosta razumno.

Tome u prilog međutim ne ide činjenica da je mogućnost dobijanja dijabetesa veća sa povećanjem dnevno ispušenih cigareta pušača a time i manja ako je broj cigareta manji.

Šta reći nego da povezanost naučno nije dokazana, a formirati vlastito mišljenje na osnovu ovih podataka, možete i sami.

!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Ovo je za mene i anđi za vas ostale neznam...

Nikotin utječe na lošije spavanje

Naučnik u Baltimoru je dokazao da pušači lošije i nemirnije spavaju od nepušača. Za nemir tokom noći naučnik krivi sindrom odvikavanja od nikotina.

U Baltimoru je naučnik - Naresh Punjabi - pratio 40 pušača i 40 nepušača tokom noći. Mjerio je aktivnost mozga, disanje, cirkulaciju krvi, aktivnost srca, mišića i očiju, ali i hrkanje.

Preduslov za ovaj test je bio da dobrovoljci nisu bolesni i da ne kozumiraju nikakve lijekove koji bi imali utjecaj na njihov san.

Prilikom analize rezultata EEG-a (elektroencefalograma) je naučnik zaključio da je period trajanja takozvanih delta valova koji inače označavaju duboki san mnogo duži bio kod nepušača, a da je period trajanja takozvanih alfa valova, koji označavaju stanje uoči sna ili čak samo mirno ležanje zatvorenih očiju duži bio kod pušača.

Nakon noći je ispitao i pušače i nepušače o njihovom spavanju. Čak 20% pušača je izjavilo kako spavaju loše i nemirno, dok je samo 4% nepušača izjavilo istu stvar.

Naresh za ovu pojavu krivi nikotin, koji pušačima ne dopušta da brzo utone u dubok san. To se zaista i poklapa sa rezultatima mjerenja tokom noći. Za nemir u snu naučnik krivi nedostatak nikotina u tijelu koji izaziva sindrom odvikavanja, te pušači u tom vremenu spavaju jako nemirno.

Ovo istraživanje bi moglo pomoći u pronalasku odgovarajućeg lijeka koji bi kao bezopasna zamjena za nikotin pomogla osobama u fazi odvikavanja od pušenja da mirnije spavaju.

Godar je napisao/la:

wow...covece!!! pa gde pronalazis sve ovo!!! BRAVO! Poucno...
ali za mene jos ti je najbolji post onaj za Olimpijske Bogove!!
Produzi dalje...daj sad nesto malo misticnije......

nadam se da ti Godare odgovara ovaj trokut....
dobro si me i sjetio....
ovo me je jako zanimalo i sada mi je slucajno palo na pamet

-MisterX- je napisao/la:

Godar je napisao/la:

wow...covece!!! pa gde pronalazis sve ovo!!! BRAVO! Poucno...
ali za mene jos ti je najbolji post onaj za Olimpijske Bogove!!
Produzi dalje...daj sad nesto malo misticnije......

nadam se da ti Godare odgovara ovaj trokut....
dobro si me i sjetio....
ovo me je jako zanimalo i sada mi je slucajno palo na pamet

....A sta reci...PO MENI PUN POGODAK... I opet WOW...COVJECE!!!!!!BRAVO!!!
Stvarno su dobre i medicinske teme, ali ona o trokutu...para vredi...TO NE PROPUSTAM, daj jos!!!
Uz to pozivam i sve ostale, koji citaju i prate ovu temu da malo i komentarisu neki post i daju svoja misljenja!!!

Hvala godare na tome šta me podržavaš u tome nadam se da ce i ostali napisati koje slovo...

znate vi mene kada ima inspiracije onda...

Buduci da niti vi sami neznate šta da pišem onda evo mali naputak za godara

10 najmisterioznijih mjesta na svijetu



1. Koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau, Poljska



..Prica se da mnogi koji su posjetili Auschwitz-Birkenau kamp da su se osjecali cudno i mnogi su se odjednom rasplakali bez ikakvog razloga, vecina ljudi nije ni zavrsila posjecivanje i obilazak ovog kampa do kraja.
Posjetioci koji dolaze vidjeti ovo mjesto kazu da i dan danas ptice ne pjevaju.
Mnogi koji su posjetili kamp kazu da su osetili jako hladna mjesta u kojima se osjete duboke emocije. Na nekim slikama ljudi su pronalazili misteriozne svjetlucave sjenke.
Auschwitz-Birkenau Kamp je jedno od najmisterioznijih mjesta na svijetu...



2. Whitechapel/Spittalfields, London East End, London, Engleska...



...Na ovom mjestu su se desavala jedna od najbrutalnijih ubojstava koja su zabiljezena. Jack the Ripper ubojica ciji identitet jos nije otkriven na ovom je mjestu ubio 5 zena...


pismo Jacka Trbosjeka

Turisti i ljudi koji zive u Whitechapelu su vidjeli i culi mnogo misterioznih pojava.
Mnogi su vidjeli duhove Jackovih zrtava, cudnu vojsku Rimskih vojnika, duh mornara, misterioznog crnog kocijasa sa bjelim konjima koji se odjednom pojave bez ikakvog zvuka i nestanu dok si trepnuo...



3. Underground Vaults ((Podzemni hodnici)), Edinburgh, Skotska.



..Podzemne prostorije su nekada bile izgradjene za biznise, tu su bili veliki mostovi, bile su upotrebljavane za podrume, radionice, kasnije su napustene zbog poplava i vlage.
Kada je mjesto napusteno tu su dolazili beskucnici i siromasni koji su tu spavali i zivjeli, mnogo ljudi je umrlo od kuge u podzemnim hodnicima.
Mnostvo paranormalnih pojave se desavalo u podzemnim hodnicima razni zvukovi, sjenke, uznemiravajuci krikovi...



4. Greyfriar’s Kirk groblje / Covenanter’s Zatvor, Edinburgh, Skotska.



..Okrutne stvari su se dogadjale u Covenanter zatvoru, ubijeno je mnogo zatvorenika, a u blizini zatvora nalazilo se greyfriars kirk groblja, ljudi su bili zakopavani zivi, mnogi su bili spaljeni.
Oko 1998 pocele su se desavati mnoge neobjasnjive svari oko groblja gdje su ljudi govorili da su osetili hladna mjesta, veliki smrad, glasne zvukove koji su dopirali iz grobova, a neki od turista su bili i povredjeni.
Mnogi turisti, posjetioci pa cak i vodici su bili napadnuti od necega sto ni oni neznaju sta bi moglo biti, imali su modrice i ogrebotine po rukama i nogama.
Neki su cak bili gurani, imali su vrtoglavice i povracali su. Mnogi su videli sjenke, culi smijeh, vidjeli su objekte koji su se micali...



5. . Coloseum, Rim, Italija...



...Mnogi vodici i posjetitelji koji su bili u Coloseumu kazu da su osetili hladna mjesta, dodirivanje i guranje, culi su saputanja oko njih, takodjer cuvari i strazari koji rade u Coloseumu su izvjestavali kako cesto puta cuju zvukove maceva, takodjer su culi zivotinje, rikanje lavova, zvukove slonova, vidjeni su duhovi ljudi na sjedalima u Coloseumu, i puno puta je vidjen duh Rimskog vojnika...



6.Walachia, Transylvania, dvorac grofa Dracule, Rumunija



...Turisti i ljudi koji zive ovdje su prijavili mnoge misteriozne pojave u ovom dvorcu, osjecali su hladna mjesta, cudni zvuci, mnogi su vidjeli sjenke u misterioznom dvorcu grofa Drakule.
Nekada su i obilasci dvorcem skraceni zbog misterioznih krikova i nekih paranormalnih dogadjaja...



7. Unit 731 Ekspirimentalni Kamp, Harbin, Manchuria, Kina



... Kamp prozvan Azijskim Auschwitzom, mnogo je ubijenih ljudi u ovom kampu, neki su bili zatvorenici, na njima su readjeni ekspirimenti, seciranja i mnogo toga, cak im nisu davali ni anesteziju.
Mnogo ljudi je ubijeno u ovom kampu i danas ovaj grad i okolna sela prijavljuju mnoge misterije, duhove, mnoge paranormalne pojave, misteriozne glasove i zvukove, sjenke na slikama. Kad jeBBC snimao to mjesto i imali su probelma sa svjetlima i baterijama kada su poceli snimati...



8. Palmyra Otok Atoll, Pacific Ocean...



...Ljudi koji su posjetili ovaj otok kazu da je ovo definitivno otok duhova, mnogi kazu da su imali jako neugodan osjecaj i da se mnogo paranormalnih stvari dogadjalo na ovom otoku. Otok je nenaseljen jedan od najudaljenijih mesta na svijetu, koji se nalazi u centru Pacifickog Oceana. Prema legendama ovdje se nalazi zakopano gusarevo blago, i dogodila su se mnoga ubojstva a jedno od vecih je bilo 1970 godine, prijavljeno je mnogo nestanaka ljudi na ovom otoku koji nikada nisu pronadjeni, nestalih brodova, mnogi kazu da je- ovaj otok vrlo slican Bermudskom trokutu.



9. Pariske katakombe



...Milioni posjetitelja i vodica koji su posjetili Pariske Katakombe, kazu da je ovo mjesto vrlo misteriozno, osjetili su mnogo hladnih mjesta, takodjer su vidjeni duhovi kako prolaze kroz hodnike katakombi, a neke su grupe cak i pratili okolo, mnogi su vidjeli grupu sjenki u jednom mracnom hodniku u katakombama, cak su neki prekinuli posjetu katakombama ranije, nisu je vidjeli do kraja jer su osjetili mnoge slabosti i nisu zeljeli ici dalje, imali su veliki strah. Na mnogim slikama su se mogle videti paranormalne sjenke, cak je i kamerama snimano.
Nije preporucljivo nikada ici sam ili sa ljudima koji neznaju dobro put kroz katakombe jer se lako mozete izgubiti i nikada vise necete moci izaci iz katakombi. Mnogi su iz sale ulazili u katakombe, i nikada vise nisu bili vidjeni niti pronadjeni.




10. Magh Sleacht Plain, u blizini Ballyconnell, County Cavan, Irska.




Mnoge legende su se dogadjale na ovom mjestu, prica se da je ovde bio Krom kojeg su Kelti postovali i donosili mu zrtve.
Posjetitelji ovog mjesta kazu da su culi zvukove i miris zapaljenog mesa, neki su cak uslikali sjenke u obliku ljudi koje su se nalazile oko stijene pred zalazak sunca, drugi kazu da su cak vidjeli duhove na ravnici u sred bijela dana...

Imam nešto ali neznam koliko vam smijem reci o tome...

evo ovako najprije :

nadam se na vas koje zanimaju magije znate engleski jer inace....

Beginners:

One must Master several things before ever attempting to do Spells! One should learn how the Universe works and know thyself physically and spiritually. One should study any and all "Occult books" you can get your hands on and study all aspects of the Occult. This means that you should also study different religions and keep and open mind.... for truly all religions are tied together.... and do not worry over who is right and who is wrong. The more knowledge you take in...... the smarter and more powerful you will become.... for the brain will grow new cells as we become more intelligent. Remember this..... never stop learning, no matter how much you know.

So here we go.....

1. I suggest that you study and Master my "Dream Recall". It is quite easy to learn and you will be amazed at the results. This is a must and will teach you much about yourself. It will also lead into "Astral Projection", later down the line. This should be practiced for several months, keeping a diary.

2. At this time you should also be learning to Meditate.... mastering the clearing of the mind of all unwanted thoughts. If you cannot meditate then you will never be able to do Magic with any real success. Concentration is very important when doing Spells and Magic..... for if you cannot concentrate on the Magic you are working.... how do you expect it to work? If you do not already know how to meditate.... I will be making a page on it soon. But for not, just sit and try to clear your mind of all thoughts and have total peace of mind.... it is not as easy as you think. Here is a simple way to clear your mind... here is how to clear your mind.... this is actually a meditation technique that I use and teach.

Do your stretching and so forth, then lay down...... close your eyes and picture a big trash dumpster on your mental screen. Now take all you worries, one by one such as.... your bills.... your girlfriend... your enemies..... your friends.... your car.... and everything that you think about or worry about and put them in the dumpster one by one. when you are done.... close the lid and lock it! then push it off your mental screen so that you do not see it any more.

3. You now need to know "How and why Spells work" and why sometimes they don't. There are many things that come into play when doing Spells and Magic. Most of you young people think that you can just pick up a Magical book and read some words and the Spell will work. Sorry, but this is not going to happen. This comes from your watching to much TV and movies.

4. You might now want to decide what type of magic to study. There is "High Magic" and "Witchcraft" (low magic). Both contain many sub forms of Magic and the list goes on. Choose that which you think is best for you.... there is no right or wrong one to choose.

5. You will definitely need to learn some form of Protection. What I mean is that you need to be protected when doing Magic. Protected from what? Well you can certainty attract bad spirits around you if you do not have protection and if you do not know what you are doing. You can learn may different rituals and you can even wear an amulet such as the right side up "Pentagram". If you want to learn High Magic, then I suggest you learn the LBRP ritual which is on my "Pentagrams" page.... it will give you the utmost protection.

At this time I should warn you of one thing...... Being a "Dabbler". What is a Dabbler? You will find many of then out there and it is easy for you to fall into this trap. A Dabbler is a person who reads maybe one book on Magic and does a spell then goes around professing to be Practitioner of the Occult Arts.
I have seen so many out there on the Web.... yes you little Assholes who make a Web site and claim to be a Witch or Sorcerer and post Spells that you have stolen from other sites.... and you do this all for attention, so that people will think you are important!

Magic is a way of life.... not a game. Those of you whom Dabble will only get hurt..... you will attract things around you that you cannot control. Also.... a Dabbler is someone who does not study and does spells every once and a while, with no knowledge of how spells really work. This is why one must study, study, study before doing spells.


6. Now if you have mastered the Dream Recall.... then it is time to learn the "Astral Projection". There are both closely related and tie into each other.... for both can be controlled.

Now remember this..... Astral Projection or OBE's (out of body experience) can take anywhere from weeks to years to master and you must take your time and do not give up. My method for doing this is one on many, many out there and you will find that what works for one person does not work for you. So find other books on the subject and try different methods until you find what works for you.

7. Once you have mastered most of this information..... then it will be time to try your first "Spell". I suggest that you start with something very simple... such as a "Money spell" or a "Good Luck spell" or perhaps a "Protection spell" .

*Stay away from the Black Magic until you have a couple years of practice and knowledge.... for you will only hurt yourself if it backfires on you!*

There are many "Spells" to choose from on my site... some of them are really good and some are crap. So you will have to try them out out see what works best for you. Remember that just because a spell does not work, does mean that it is no good.... one must have practice and built up their magical power along with learning as I mention earlier about "why, how come, and when" spells work.

Also.... many of the spells contain parts where "Candles" are needed and one must learn how to use "Candles" and dress them properly along with knowing which colors to use. This is a must in all magical endeavors!

Neznam koliko se ovo isplati ali ako ti se vec cita...

STO SU ZAPRAVO "DOKAZI" O BROJNIM POSJETIMA SVEMIRACA NA HRVATSKIM POLJIMA I
LIVADAMA

Umjesto svemiraca, gljive i vjetar
* Misteriozne krugove ne rade izvanzemaljci niti svemirski brodovi, nego gljive
- tvrdi profesor na zagrebackom Agronomskom fakultetu dr. Romano Bozac
* U mnogima se javlja podsvjesna zelja da neka visa sila upravlja nasim
zivotima, kaze prof. Lovorka Brajkovic sa zagrebacke Klinike za psiholosku
medicinu

Tajanstveni krugovi u travi uopce nisu tajanstveni. I nisu ih stvorili leteci
tanjuri, nego gljive, koje se pravilno, kruzno, razmnozavaju. I "tajanstvena"
svjetlost bjezi iz okvira misterioznog - nerijetko je ona zrakoplov ili
meteoroloski balon s metalnim dijelovima koji bljeste na svjetlu.
To kaze znanost. Neoborivo, stopostotno. I to ponavlja desetljecima. No, kao
da je uzaludno jer od 1973. godine Hrvatsku su, prema pricama ocevidaca,
izvanzemaljci posjetili 24 puta! Krugovi su se pojavili na otoku Pagu, u Pescenu
pokraj Konjscine, Podstrani pokraj Sirokog Brijega, Podstrani u Imotskoj
krajini, Vrgorcu, Grubisnom Polju... I svaki put zacuðeni mjestani zakljucuju -
NLO. Jer, sto bi drugo bilo?
U proteklih mjesec dana tajanstveni su se krugovi triput pojavili u Jelsi,
Mrzlom Polju i Netreticu, okolici Karlovca. A prekjucer je u Brestovcu pokraj
Pozege 62-godisnji Ante Vranjkovic na svojem polju zatekao krug u jecmu.
- Nakon ovoga vjerujem da postoje leteci tanjuri - rekao je novinarima
Vranjkovic, koji je pozvao i policiju neka istrazi taj fenomen.
Nestabilnosti u zraku
No, rjesenje je u majci prirodi. I ne trebaju ga tumaciti policajci, nego
meteorolozi. Ulegnuti jecam, naime, moze jak vjetar ili pijavica.
- Jak vjetar moze to uciniti. Iako su cesce na moru, pijavica je bilo i u
unutrasnjosti. Mogu biti promjera od jednog, dva metra pa sve do stotinu metara.
Nazalost, tesko je dokumentirati takve nestabilnosti u zraku jer je mreza nasih
meteoroloskih postaja nedovoljno razvijena, te najcesce nema strucnjaka na
mjestu kada se nesto zbiva - objasnjava dr. Ivancan-Picek.
A za vikenda je bilo, kazu operativni prognosticari Drzavnog
hidrometeoroloskog zavoda, nestabilnosti. U Slavoniji je puhao mjestimice jak
vjetar i razvili su se cumulonimbusi, oblaci s izrazenim vertikalnim razvojem, u
kojima struji vjetar.
Za tumacenje tajnovitih krugova u travi, pak, Karlovcani i svi koji su ih
zatekli trebali bi pozvati - gljivare. Tako tvrdi prof. dr. Romano Bozac,
predavac na zagrebackom Agronomskom fakultetu.
- Jednom za svagda, ljudi trebaju shvatiti da misteriozne krugove ne rade
izvanzemaljci niti svemirski brodovi, nego gljive - tvrdi prof.dr. Bozac.
Tamni krug nastaje kada spora proklije u primarni micelij, koji se spaja s
primarnim micelijem druge spore i tada taj sekundarni micelij raste radijalno,
poput suncevih zraka. A kada micelij skupi dovoljno minerala i vode iz trave,
nastaje plod gljive.
- Takav se krug siri, i da za godinu dana dodjete na isto mjesto, vidjet
cete da je krug siri priblizno pola metra. Ima ih puno u okolici Zagreba,
posebice u jaskanskom kraju. Krugovi ostaju trajno a mogu nastati tijekom cijele
godine. Najbolje se vide ujesen - ka¾e prof. dr. Bozac.
Iz svakog se kruga, kaze Bozac, moze izvuci nekoliko kosara gljiva, poput
vilinog klincca, kruzolistki, djurdjevaca, poljskih pecurki ili martincica. Sve
je takve "misterozne" krugove opisao i u svojem djelu "Gljive - morfologija,
sistematika, toksikologija".
Odgovore, meðutim, osim agronomije i meteorologije, nudi i psihologija.
Uzroke vjecne covjekove zelje za objasnjavanjem neobjasnjivog, objasnila nam je
psihologinja Lovorka Brajkovic, sa zagrebacke Klinike za psiholosku medicinu.

Od sv. Ilije do NLO-a
- Pitate li ijednog covjeka izvan struke, podrucja daleko izvan znanosti,
postoji li NLO, reci ce da postoji. U korijenu takvog vjerovanja jest strah od
nepoznatog. Strah je temeljna emocija s kojom se raðamo i kako bismo prebrodili
anksioznost koju strah donosi, moramo rastumaciti nepoznato. Kako bismo
opravdali strah, objasnjavamo neobjasnjivo, svatko u skladu sa svojim
kognitivnim sklopom. Svim tim nagadjanjima o nadnaravnim letecim tanjurima puno
su pridonijeli i mediji, ljudi gledaju "Dosjee X" i druge serije s tematikom
nadnaravnog, i upiju dosta toga - objasnjava prof. Lovorka Brajkovic sa
zagrebacke Klinike za psiholosku medicinu.
Zasto nasi sugraðani vide NLO a krugove u travi tumace kao djelo
izvanzemaljaca, mozemo objasniti rjesavanjem straha od nepoznatog. To bi bilo,
kaze prof. Brajkovic, najglobalnije rjesenje. No individualno, u mnogima se
javlja i podsvjesna zelja da neka visa sila upravlja nasim zivotima.
- Vecinu pojava koje ne poznaju ljudi tumace kao superiorne, boje se da ce
nekako utjecati na njihov zivot. No, kada bi i znanost ponudila tumacenje izvan
kategorije "najvjerojatnije", odnosno rekla kako je 100 posto sigurno da ne¹to
drugo prouzrocuje tajanstvene krugove ili svjetla, i takvih bi nagadjanja bilo
manje - zakljucuje prof. Brajkovic.
Znanost ipak govori svoje no nasa je zelja, ocito, jaca. I starija.
"NLO-ovi" su se na hrvatskom nebu pojavili sedamdesetih godina proslog stoljeca.
Etnologija, pak, svjedoci kako smo ranije posizali za vjesticama koje u krugu
plesu kolo. Pa i grmljavina je dugo bila neobjasnjiva a narod je vjerovao da to
Sveti Ilija bicem puca po nebu.
U sto su vjerovali preci danasnjih ocevidaca NLO-a, oni iz doba kada su
Scully, Mulder i rosewellovci bili u povojima? U iste nadnaravne pojave, samo s
bitno razlicitim zakljuckom. Podravci su, u 19. stoljecu, kada bi na mirnim
ledinama u gluho doba noci vidjeli neobicno svjetlo, znali - to je nemirna dusa
pokojnika dosla mjeriti raskopanu medju. Tek je jedno stoljece proslo, a mrtve
smo duse zamijenili letecim tanjurima. Mastu tek rijetko potpiri vjesticje kolo,
no zato je pale i zare izaslanstva bica s drugih planeta. Od znanstvenog
monologa, ocito, ljudima je draza zelja za dijalogom s izvanzemaljcima. Kao da
rjesenje ne pociva u onome sto je dokazano, nego u nedokazanom - tko nas moze
uvjeriti da smo u svemirskim bespucima sami?
Pise VALENTINA GRIVIC


Mjesta gdje su vidjeni krugovi, letjelice i neobicna svjetlost
* 1973. godine - Slavonski Brod
- Grubisno Polje
* 1975. - Dubrovnik
- Zagreb
- Klanjec
- Zadar
* 1984 - Izbicno pokraj Sirokog Brijega
* 1989. - Sisak
* 1990. - Vrgorac
- Baska Voda
* 1992. - Medjumjesto nedaleko od Pule
* 1997. - nebo zapadne Istre
- Ivanec nedaleko od Koprivnice
- Pag
* 1998. - Biokovo
- Novigrad
* 1999. - Kozjak
- Pesceno nedaleko od Konjscine
2001. - Bruska nedaleko od Benkovca
- Grubisno polje
2002. - Jelsa
- Merzlo Polje
- Netretic
- Brestovac

Anketa:
DANIJEL DOZET, direktor, OSIJEK
Svemirci mozda dolaze u Hrvatsku, a mozda i ne. Ja ne vjerujem u to.
Prije svega, zato sto nije nista dokazano, dakle nema nista sto bi potvrdilo
njihovo (gostovanje ) upravo u nas. Ne vjerujem, ali ni ne odbijam takvu
mogucnost. U svakom bih slucaju te pojave od Paga pa sada do Pozege iskoristio
za reklamu i za turizam. Ljudi, osobito stranci, vole vidjeti takva mjesta pa
zasto im onda to i ne omoguciti i uz to zaraditi novca, a svatko od njih neka
presudjuje o vjerodostojnosti vidjenog. Svaku mogucnost treba pretvoriti u
biznis. (jp)
JOSIP CUKINA, umirovljenik, KARLOVAC
Vjerujem da nesto negdje postoji, jer svemir je prevelik da bi mi sami bili
u njemu, no mi pretjerujemo. Eto, trenutacno na HTV-u ide i emisija o
izvanzemaljcima i njihovom pojavljivanju u Americi i u Europi. Iako oni u prilog
tome navode argumente, vjerujem da nije sve bas tako. Mozda se neke pojave u
travi i na poljima mogu objasniti i turbulencijama helikoptera, aviona,
vremenskim fenomenima ili prirodnim pojavama. Mozda i zbog tih emisija, sada se
i u Hrvatskoj ucestalo pojavljuju svemirci, u nas, u Slavoniji, odjednom je
svaka drugacije izrasla travka sumljiva. No, mislim da je to zbog toga sto ljudi
uglavnom nemaju posla, pa pronalaze senzacije gdje ih nema. Kada bi bilo vise
zaposlenih i kada bi ljudi bilo zaokupljeni radom, ne bi se imali vremena baviti
trazenjem svemiraca. (sj,ks)

VLADIMIR HOSNI, student, VARAZDIN
Vjerujem da nismo sami u svemiru, da izvanzemaljci postoje i posjecuju nas.
No, ti fenomeni posjeta svemiraca nisu vezani samo za Hrvatsku, nego se to
dogadja svugdje u svijetu. Isto tako, sve te serije ili price o izvanzemaljcima
nisu bez veze. Mozda su malo pretjerane, no mislim da u svemu tome ima nesto
istine. Neobicne pojave na nebu ili tajanstvene krugove razlicitih promjera u
poljima, poput posljednjeg u Pozegi, prije bih pripisao nekakvim prirodnim
fenomenima nego letecim tanjurima i izvanzemaljcima. (ihr, tg)

IRIS BAJLO, novinarka, ZADAR
Ja sam skepticna u vezi s tim pitanjem i uopce me ne zanima bitak tih
svemiraca. Primjerice, kad bih vidjela cetiri svjetla, ne bih pomislila da su to
svemirci, nego da je rijec o neobjasnjivom lomu svjetlosti. Stovise, ne vjerujem
da su tragove na poljima i livadama napravili svemirci, nego mislim da je rijec
o helikopterima i manjim avionima. Uostalom, ako nas i posjecuju svemirci, neka
se jave regularnim putem i neka kazu sto zele od nas. (fs, ds)

KRISTINA KOVACEVIC, sluzbenica, RIJEKA:
Smijesno mi je bilo sto komentirati. Ne vjerujem u price o posjetima
"svemiraca". Mozda ljudi koji svjedoce o takvim cudnim, misterioznim posjetima,
zele privuci paznju. Znam da postoje slike i snimke raznih navodnih tragova u
prirodi, ali za njihovo nastajanje moze postojati tisucu razloga, od kojih
nijedan nije nastao dolaskom "svemiraca". U prirodi se dogadjaju nevjerojatne
stvari, zasto ih pripisivati dolascima "malih zelenih", kako ih rado nazivamo.
(ec, gk)

Evo nešto što sam našao cackajuci net ovo bi trebalo sve vas zanimati...

Prava istina o sfingama u egiptu
Za Sfingu u blizini piramide tvrdi se da je djelo nekog samodopadnog faraona. No, ima mnogo zanimljivosti vezanih uz Sfingu. Dok mnogi egiptolozi i Egipćani vjeruju da je Sfinga stvorena oko 2500 godina prije nove ere, nedavna su istraživanja pokazala da je ta teorija zapravo samo legenda. John Anthony West, egipatski vodić je ranih 90-ih shvatio da tragovi koje su vremenske prilike ostavile na Sfingi nisu vodoravni, nego okomiti. Vodoravni tragovi rezultat su dugog izlaganja jakim vjetrovima i pješčanim olujama, kojim je obilovalo sušno područje Sahare, a okomiti tragovi posljedica djelovanja vode!! No odakle voda u pustinji? Dr. Robert Schoh, geolog i profesor sa Bostonskog sveučilišta, pregledao je tragove na Sfingi i ustanovio da ih je morala nanijeti kišna bujica, zaključivši da je Sfinga morala biti sagrađena u doba kada su na tom području bile česte takve kiše, tisućama godina prije prvih Egipćana, prije prvih dinastija!



Njezin zbunjujući izgled (tijelo lava – glava faraona) zapravo je djelo nekog egoističnog faraona koji je odlučio ostati zapamćen u povijesti. Ljudska glava na sfingi je neproporcionalna tijelu. Međutim, izvorno, sfinga je imala lavlju glavu, što se očigledno bolje poklapa sa lavljim tijelom a ukazuje na vrijeme od prije 10.970 godina koje označava ulazak Zemlje u doba Lava. Ne samo da je Sfinga izgrađena kao spomenik Atlantide, nego se u podnožju njezinih šapa nalaze tajni podzemni hodnici koji vode do neistražene prostorije na dubini od osam metara. Ta prostorija je zapravo tajna biblioteka Atlantiđana (o čijem je pronalasku govorio i 'spavajući' prorok Edgar Cayce) koja je nakon što ju je otkrio jedan znanstvenik (ne znam točno koji) ispražnjena i sadržaji su nestali a o tome ni riječi u medijima!